Ljekovita priroda Zdravlje

Špinat – zablude, mitovi i istine o čudotvornom povrću

Jeste li i vi bili pomalo anemično dijete? Kojemu je u onim godinama, kada su u krajem 1960-ih TV prijemnici konačno počeli ulaziti u većinu naših domova, mornar Popeye podvaljivan kao argument da se špinat mora jesti i kraj priče?!

Čudo je jedno kako smo voljeli junaka s lulom koji uvijek pobjeđuje zlog Badžu nakon što proguta veliku dozu špinata – i mrzili taj isti špinat!

Istina kad-tad izađe na vidjelo. Desetljećima smatran najboljim izvorom minerala željeza, za špinat se tek sada zna da ga baš i nema u velikim količinama, a i to malo je oblik koji se slabo i sporo upija u crijevima.

Živjela istina, odjekuje iz hiljada malih grla, ako im roditelji priznaju zabludu.

Šala na stranu, špinat je, ipak, zdravo povrće, jer sadrži jako puno vitamina A i C, te beta-karotena i folne kiseline.

No, uz spoznaju da nema efekta u slučaju anemije, njemačka nutricionistica Dagmar von Cramm otkriva da je potreban i određeni oprez. Njen stav glasi: Ostaci kuhanog špinata ne smiju se čuvati na sobnoj temperaturi i kasnije konzumirati, jer se podgrijavanjem oslobađaju neke štetne tvari. Zapravo, skuhajte špinata koliko ćete pojesti u jednom obroku, a ako ga je ostalo ‘za poslije’, obavezno ga spremite u hladnjak i prije kozumiranja samo vrlo kratko podgrijte.

Izvor: Glas.ba

Komentariši