Ljekovita priroda Zdravlje

Zašto bananu prikazujemo kao nasmijano voće?

Ne samo zbog oblika koji podsjeća na popularnog smajlija, banana zaista poboljšava raspoloženje i generalno nudi sjećaj sreće, no više od toga sretnim nas može učiniti njena značajna uloga u održavanju dobrog zdravlja.

Banana, dakle, sadrži triptofan, aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin, poznat po tome što nas opušta, poboljšava nam raspoloženje i općenito budi osjećaj sreće. U isto vrijeme ovo posebno tropsko voće nas brani od depresije i stresa.

Nadalje, sigurno ste bezbroj puta vidjeli da tenisači u dugotrajnim i iscrpljujućim mečevima često, u pauzama, jedu komadiće banane.

Banana je bogata monosaharidnom fruktozom, jednostavnim šećerom koji brzo daje potrebnu energiju pa je upravo iz tog razloga poželjna za konzumaciju tokom svih fizičkih aktivnosti, a pogotovo kod posebnih napora, te ih među sportašima posebno vole tenisači i maratonci. Visoka vrijednost ugljikohidrata daje im odličnu energetsku injekciju, dok  kalij i magnezij iz banane nadoknađuju gubitak tih važnih minerala koji se napornim fizičkim aktivnostima gube tokom znojenja.

U priču je sad ušao i kalij. Da su banane i jedan od najboljih prirodnih izvora kalija, koji pomaže održati krvni pritisak u normalnim granicama i potiče normalan rad srca, stara je vijest.

Novijim istraživanjima to je potvrđeno konstatacijom da svakodnevno konzumiranje banana može smanjiti rizik od nastanka srčanog i moždanog udara za čak 40 posto. Hrana bogata kalijem može zaustaviti smrtonosne blokade tako što neće dopustiti zidovima arterija da se stvrdnu.

Prosječan dnevni unos kalija trebao bi iznositi oko 3500 miligrama, a jedna banana srednje veličine sadrži 450-500 miligrama ovog minerala.

Naravno, kalij nećete unositi u organizam samo u bananama, pa navodimo i ostale namirnice koje kalij sadrže u većim količinama – špinat, paradajz i krompir.

Ne unosite li dovoljna kalija svakodnevnom prehranom, kao dopuna se preporučuju preparati.

Ipak, treba spomenuti i ograničenja.

Izvjesni oprez se prvenstveno savjetuje dijabetičarima. No, uz kontrolu razine šećera u krvi, ni njima banana neće donijeti nikakvih problema. Odnosno, govoreći u brojkama, kada je nakon obroka šećer u krvi manji od 10mmol/L bez velike promjene u kratkom vremenu, a glikolizirani hemoglobin manji od 7%, dijabetičari bez straha mogu pojesti bananu.

Druga preporuke glasi da izbjegavate bananu jesti na sasvim prazan stomak. Općenito govoreći, voće je najbolje jesti između dva obroka, kao i kad vas ulovi osjećaj gladi ili nakon većih fizičkih aktivnosti.

Komentariši